Univerzitet u Novom Sadu · Filozofski fakultet
Odsek za psihologiju
Korisničko ime:

Lozinka:

Prijavi me »
dr Ilija Milovanović
docent
Angažovanost na predmetima
Osnovne akademske studije

Master akademske studije

Predmeti starih i drugih studijskih programa »

Odabrana bibliografija
Мilovanović, I., Mitrović, D., Branovački, B., Sadiković, S., Riemann, R., & Kodžopeljić, J. (2022). Personality traits and perception of parenting: Comparative twin study from Germany and Serbia. International Journal of Psychology. In press. 
Gajić, T, Petrović, M.D., Blešić, I., Vukolić, D., Milovanović, I., Radovanović, M., Vuković, D.B., Kostić, M., Vuksanović, N., & Malinović Milićević, S. (2022). COVID-19 certificate as a cutting-edge issue in changing the perception of restaurants’ visitors—Illustrations from Serbian urban centers. Frontiers in Psychology, 13, 914484. 
Nikolašević, Ž., Bugarski Ignjatović, V., Kodžopeljić, J., Sadiković, S., Milovanović, I., Vučinić, N., Prinz, M., Budimlija, Z., & Smederevac S. (2022). Latent, genetic, and molecular genetic structure of the Wisconsin Card Sorting Test. Neuropsychology, 36(4), 314–329. 
Nikolašević, Ž., Dinić, B. M., Smederevac, S., Sadiković, S., Milovanović, I., Ignjatović, V. B., Prinz, M., Budimlija, Z.. & Zgonjanin Bosić, D. Z. (2021). Common genetic basis of the five factor model facets and intelligence: A twin study.Personality and Individual Differences,175, 110682. 
Nikolašević, Ž., Smederevac, S., Bugarski Ignjatović, V., Kodžopeljić, J., Milovanović, I., Prinz, M., & Budimlija, Z. (2020). Executive functions and intelligence - are there genetic difference? Intelligence, 82, 101480. 
Milovanović, I., Dinić, B. M., Jovanov, M., Sadiković, S., & Kodžopeljić, J. (2020). Effects of personality traits and negative life events on fathers’ violence against children. Primenjena psihologija, 12(4), 453–468. 
Milovanović, I., & Branovački, B. (2020). Adaptation and psychometric evaluation of Modified Abbreviated Math Anxiety Scale for children in Serbia. InternationalJournal of Science and Mathematics Education, 19, 579–598. 
Jerković, I. i Milovanović, I. (2020). Medijatorski efekti matematičke anksioznosti u relaciji između očeve uključenosti u podučavanje i matematičkog postignuća učenika ranog osnovnoškolskog uzrasta. Psihološka istraživanja, 23(1), 43-61. 
Thorell, L., Lazarević, N., Milovanović, I., & Bugarski Ignjatović, V. (2020). Psychometric properties of the Teenage Executive Functioning Inventory (TEXI): A freely available questionnaire for assessing deficits in working memory and inhibition among adolescents. Child Neuropsychology, 1-9. 
Milovanović, I. (2020). Math anxiety, math achievement and math motivation in high school students: Gender effects. Croatian Journal of Education, 22(1), 175-206. 
Smederevac, S., Mitrović, D., Sadiković, S., Milovanović, I., Branovački, B., ... & Milutinović, A. (2019). Serbian twin registry. Twin Research and Human Genetics, 22(6), 660-666. 
Milovanović, I., Sadiković, S., & Kodžopeljić, J. (2018). Genetic and environmental factors in emotion regulation and life satisfaction: a twin study.Primenjena psihologija,11(4), 399-417. 
Sadiković, S., Smederevac, S., Mitrović, D., & Milovanović, I. (2018). Behavioral genetics foundations of relations between personality traits and satisfaction with life.Primenjena psihologija,11(4), 487-502. 
Nenadić, F., Milovanović, I., & Oljača, M. (2018). Prijemčivost za književnost u starijim razredima osnovne škole-razvoj upitnika, njegova struktura i korelati.Nastava i vaspitanje,67(2), 267-283. 
Sadiković, S., Milovanović, I., & Oljača, M. (2018). Another psychometric proof of the Abbreviated Math Anxiety Scale usefulness: IRT analysis. Primenjena psihologija,11(3), 301-323. 
Milovanović, I. (2018). Matematička anksioznost i postignuće na ranom osnovnoškolskom uzrastu: uloga uključenosti roditelja u podučavanje. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 43(1), 271-287. 
Milovanović, I. i Kodžopeljić, J. (2018). Faktorska struktura i konvergentna validnost upitnika matematičke anksioznosti za učenike srednjih škola. Nastava i vaspitanje, 67(1), 113-128. 
Jovanov, M., Oljača, M i Milovanović I. (2017). Polne razlike u relacijama između vršnjačkog nasilja i osobina ličnosti kod učenika viših razreda osnovne škole. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XLII (2), 323-338.  
Miličković, V., Vukićević, V. i Milovanović, I. (2017). Stavovi učenika osnovne škole prema kompetencijama nastavnika fizičkog vaspitanja: uloga pola, uzrasta i treniranja. Psihološka istraživanja, XX(2), 221-237. 
Oljača, M., Milovanović, I. i Sadiković, S. (2017). Nasilno ponašanje na višem osnovnoškolskom uzrastu: uloga pola i osobina ličnosti. Nastava i vaspitanje, 66(2), 321-336. 
Milovanović, I. (2016). Implicitne teorije inteligencije i motivacija za učenje matematike kod učenika srednjih škola. Nastava i vaspitanje, 65(3), 509-524. 
Milovanović, I. (2016). Etička pitanja primene “poboljšivača” kod dece tipičnog razvoja. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XLI (2), 289-304. 
Pekić, J. i Milovanović, I. (2016). Slika tela u adolescenciji: uloga porodičnih prilika i osobina ličnosti u poimanju vlastitog tela. U: Petrović, J. (Ur.) Slika tela, seksualnost i partnerske veze u adolescenciji (str. 21-34). Filozofski fakultet, Novi Sad. 
Dinić, B., Kodžopeljić, J., Sokolovska, V., & Milovanović, I. (2016). Empathy and violence among adolescents: Moderation effect of gender. School Psychology International, 37(4), 359-377. 
Milovanović, I., Pekić, J. i Kodžopeljić, J. (2016). Osobine ličnosti, načini kažnjavanja i školska nedisciplina. Primenjena psihologija, 9(2), 219-235. 
Pekić, J., Kodžopeljić, J. i Milovanović, I. (2016). Polne i uzrasne razlike u ispoljavanju nedisciplinovanog ponašanja tokom nastave. Nastava i vaspitanje, 65 (2), 247-262. 
Nikolašević, Ž., Ignjatović-Bugarski, V., Milovanović, I. i Raković, S. (2014). Inteligencija i školsko postignuće u svetlu naslednih i sredinskih činilaca. Primenjena psihologija, 7(3), 381-400. 
Dinić, B., Sokolovska, V., Milovanović, I. i Oljača, M. (2014). Oblici i činioci školskog nasilništva i viktimizacije. Zbornik instituta za pedagoška istraživanja. 46(2), 399-424. 



Copyright © 2008-2022 Odsek za psihologiju, Novi Sad