Univerzitet u Novom Sadu
Filozofski fakultet
Odsek za psihologiju

Pretraživanje repozitorijuma
Objavljeno u: Psihologija i društvo, 2009, str. 3-3, Novi Sad: Filozofski fakultet

Tip publikacije: plenarno predavanje

Majda Rijavec
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Životni ciljevi i sreća: interkulturalni aspekti

Sreća je za mnoge ljude primarni životni cilj. No istraživanja ukazuju da je sreća najčešće nusprodukt sudjelovanja u značajnim projektima i aktivnostima kojima njeno ostvarenje nije glavni zadatak. Također, mnogi psiholozi vjeruju kako životni ciljevi igraju vitalnu ulogu u postizanju osjećaja sreće.
Kasser i Ryan razlikuju intrinzične i ekstrinzične životne ciljeve. Intrinzični uključuju emocionalnu bliskost, doprinos zajednici i osobni razvoj a povezani su s ljudskom prirodom i temeljnim psihološkim potrebama. Ekstrinzični ciljevi odnose se financijski uspjeh, tjelesnu privlačnost te slavu ili popularnost a manje su u skladu s temeljnim psihološkim potrebama. Ekstrinzične ciljeve oblikuje kultura u kojoj živimo i obično uključuju stjecanje simbola socijalnog statusa i pozitivno vrednovanje od strane drugih. Suprotno tome, intrinzični ciljevi proistječu iz prirodnih tendencija rasta i razvoja pri čemu osoba stječe više znanja o samome sebi te jače i dublje veze s drugim ljudima i zajednicom u kojoj živi.
Istraživanja pokazuju da su ove dvije vrste ciljeva različito povezane sa psihološkom dobrobiti. Ulaganje u intrinzične ciljeve (za koje se pretpostavlja da su usko povezani s temeljnim psihološkim potrebama) i njihovo ostvarenje povećava dobrobit. Suprotno tome, ulaganje u ekstrinzične ciljeve (za koje se pretpostavlja da nisu povezani s temeljnim psihološkim potrebama) i njihovo ostvarenje ne povećava psihološku dobrobit, nego je često smanjuje. Tako, na primjer, ljudi koji na svoj posao gledaju kao na životni poziv imaju veću razinu psihološke dobrobiti od onih za koje je to „samo posao“ ili karijera.
Suprotno ovom općem trendu, neka istraživanja pokazuju da negativne posljedice ekstrinzičnih životnih ciljeva (osobito financijskog uspjeha) vrijede samo za bogate zemlje. Za njih financijski uspjeh prvenstveno znači bogatstvo i sigurnost. No, u tranzicijskim europskim zemljama novac može značiti nužan preduvjet za samo-izražavanje i samo-razvoj. Također, u siromašnim zemljama financijski uspjeh vezan je za zadovoljavanje temeljnih egzistencijalnih potreba, dok je u bogatima on pitanje socijalnog statusa i ne neophodnih zadovoljstava. Ovaj kulturalni aspekt ne može se negirati budući da se pokazalo da je financijski uspjeh bolji prediktor životnog zadovoljstva u siromašnim, nego u bogatim zemljama. Osim toga, značenje sreće može biti različito u kolektivističkim kulturama. U takvim zemljama osobna dobrobit može pojedincu biti manje važna od dobrobiti grupe kojoj pripada.

Life goals and happiness: intercultural aspects

For many people the primary goal in life is to be happy. Yet research indicates that happiness is most often a by-product of participating in worthwhile projects and activities that do not have the attainment of happiness as their main aim. Many psychologists also see goal-striving as vital to the well-being and good life.
Kasser and Ryan distinguish between intrinsic goals (such as those involving emotional intimacy, community service, and personal growth), whose contents are hypothesized to be naturally consistent with human nature and needs, and extrinsic goals (such as those involving financial success, physical attractiveness, and social fame/popularity), which are less consistent with positive human nature. Extrinsic goals are strongly shaped by culture, and typically involve obtaining symbols of social status and positive evaluation of other people. In contrast intrinsic goals are assumed to emerge from natural growth tendencies, in which individuals move towards expanded self-knowledge and deeper connections with others and the community.
Research has shown that these two types of goals relate in different ways to personal well-being. The investment in, or success at intrinsic goals (those closely related to basic needs) is associated with enhanced well-being. On the other hand, investment in and/or success at extrinsic goals (those presumes to be unrelated to basic needs) does not enhance, and often detracts from, well-being. In the field of work it has been shown that people who consider their work as a calling have higher levels of well-being than those who view their work only as job or career.
But, some research suggest that negative effects of extrinsic goals (mainly financial success) may apply only to affluent countries. These countries have come to construe financial success largely in terms of wealth and see financial success as providing necessary security. But in transitional European countries financial success means opportunity and possibilities of self-expression and self-growth. Also, financial success in poorer cultures is probably more likely to concern basic survival than in wealthier cultures, where financial success is more often a means to acquire status and non-essential pleasantries. We can not ignore the cultural impact since financial satisfaction is a stronger predictor of life satisfaction and subjective well-being in poor nations than in wealthier ones.
In addition to that the meaning of happiness can be different in collectivistic cultures. In such countries personal well-being can be less important for individuals than well-being of the group they belong to.